Pitanja i odgovori

Najčešće postavljana pitanja i odgovori na njih

Odgovore na mnoga druga pitanja možete potražiti ovdje.

Dobivaju li obrti OIB?

Obrti ne dobivaju OIB, ali se u okviru registarskih podataka obrta evidentiraju podaci o OIB-u svih fizičkih osoba koje se upisuju, bilo da se radi o vlasnicima obrta, ortacima, poslovođama ili stručnim osobama.

Koje su razlike između obrta i trgovačkog društva?

Razlike:

OPIS Obrt Trgovačko društvo
Temeljni kapital Nema 10,00 kuna za j.d.o.o.
20.000,00 kuna za d.o.o.
200.000,00 kuna za d.d.
Troškovi osnivanja 470,00 kuna
(Iznimno, u razdoblju od 01. siječnja 2016. do 1. siječnja 2017. godine, za izdanu obrtnicu, fizička osoba se oslobađa plaćanja iste pa će u tom razdoblju trošak registriranja obrta iznositi
270 kuna.)
cca 800,00 kuna
do 6.000,00 kuna
Vrijeme potrebno za registrir./osnivanje Obično od 1 do 3 dana, a maksimalno 15 dana 40 dana
Mjesto registracije Nadležni ured državne uprave u županiji ili Gradu Zagrebu Trgovački sud
Odgovornost Cjelokupnom imovinom obrtnika * Visinom temeljnog kapitala
Knjigovodstvo Jednostavno knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o dohotku Dvojno knjigovodstvo po Zakonu o računovodstvu
Članstvo u Komori Hrvatska obrtnička komora Hrvatska gospodarska komora
Djelatnosti Sve dopuštene gospodarske djelatnosti Sve dopuštene gospodarske djelatnosti
Porezne stope Zakon o porezu na dohodak „Narodne novine“, broj 177/2004, 73/2008, 80/2010, 114/2011, 22/2012, 144/2012, 43/2013, 120/2013, 125/2013 i 148/2013

Članak 8.
(1) Porez na dohodak plaća se po stopi od 12% od porezne osnovice do visine jednostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku porezne osnovice između jednostrukog i četverostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka te po stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad četverostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Porez na dohodak prema stavku 1. ovoga članka uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave prema posebnim zakonima, a umanjuje se ako jedinice lokalne samouprave propišu niži udio u porezu na dohodak od onog koji im pripada po posebnom zakonu.

20%
Zaposleni Nema ograničenja Nema ograničenja
Plaćanje poreza na dodanu vrijednost Izdani račun
Pomaganje u radu članova obiteljskog kućanstva (bez ugovora o radu) da ne
Mogućnost privremene obustave rada do 1 godine da ne

* Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može se provesti na onim stvarima i pravima na kojima se protiv njega ne bi mogla provesti kad ne bi obavljao gospodarsku djelatnost te na onim stvarima i pravima koja su nužna za obavljanje njegove gospodarske djelatnosti ako mu je ona glavni izvor sredstava za život (čl. 36. st. 2. Zakona o obrtu)

Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv obrtnika ne može se provesti na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje u opsegu nužnom za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati (čl. 36. st. 3. Zakona o obrtu)


Ovjereni službeni izvadak iz OR-a – gdje se može zatražiti i dobiti?

Ovjerene službene izvatke iz Obrtnog registra izdaju nadležna registarska tijela – Uredi državne uprave u županijama i njihove ispostave te Ured Grada Zagreba. Ovjereni izvadak iz Obrtnog registra može izdati svako registarsko tijelo bez obzira na sjedište obrta.
Informacije o uredima – nadležnim registarskim tijelima možete pogledati OVDJE.


Ovjereni službeni izvadak iz OR-a – tko ga može zatražiti i dobiti?

Ovjereni službeni izvatci iz Obrtnog registra izdaju se na zahtjev bilo koje fizičke ili pravne osobe, bez ikakvih uvjeta, za bilo koji i bilo čiji obrt.


Kako i gdje se može saznati broj transakcijskog računa neke tvrtke ili obrta?

Jedinstveni registar računa (JRR) sadrži podatke o računima svih poslovnih subjekata, uključivo i o računima Hrvatske narodne banke i banaka, štedionica i kreditnih unija, jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave, te o računima građana, otvorenih u bankama koje posluju u RH. Javni podaci u JRR-u su svi podaci o transakcijskom računu poslovnog subjekta uključujući i podatak o blokadi tog računa. Podaci o stanju na računu ili visini depozita ne evidentiraju se u JRR-u.
Detaljnije informacije o mogućim načinimapristupa ovim podacima možete pogledati OVDJE.


Tko ima pravo na dostavu skupova podataka (popisa obrtnika i obrta)?

Pravo na dostavu skupova podataka, sukladno važećoj pravnoj regulativi, imaju jedino tijela javne vlasti. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta osiguralo je dostupnost podacima o svim obrtima (aktivnim i odjavljenim) putem interneta. Aplikacija za pretraživanje, koja se može pokrenuti s internetske adrese http://www.portor.hr, dostupna je javnosti i to bez ikakvih restrikcija i naplate. Sukladno odredbama Pravilnika o obliku i načinu vođenja Obrtnog registra (“Narodne novine”, broj 58/09.), javnosti je osigurana dostupnost aktualnog – zadnjeg stanja svakog pojedinog obrta.


Može li (i smije li) jedna fizička osoba registrirati više obrta?

Zakonom o obrtu (Narodne novine, NN br. 143/13) izričito se ne zabranjuje otvaranje dva ili više obrta od strane iste fizičke osobe. Intencija zakonodavca bila je da dopuštajući mogućnost obavljanja više gospodarskih djelatnosti unutar istog obrta te kroz institut izdvojenog pogona propisan člankom 22. predmetnog zakona, dopusti fizičkim osobama obavljanje raznorodnih djelatnosti unutar jednog obrta. Smatralo se stoga da će se kroz jedan obrt konzumirati te mogućnosti, pa bi u tom smislu stranku trebalo i savjetovati. No, ukoliko fizička osoba prilikom podnošenja zahtjeva i dalje insistira na otvaranju dva obrta, nema zakonske osnove da joj se uskrati takav upis.


Moraju li članovi obitelji koji pomažu u obrtu biti u radnom odnosu?

Članovi obiteljskog kućanstva (u smislu Zakona o obrtu to su: bračni drug, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, odnosno ostvaruju prihode na drugi način i troše ih zajedno) mogu pomagati u obavljanju obrta, a da pritom ne moraju biti u radnom odnosu (Članak 30. Zakona o obrtu). Radeći na taj način ne ostvaruju nikakva prava (ni na zdravstveno ni na mirovinsko osiguranje). Pomaganje u obrtu znači raditi povremeno kao ispomoć, a ne trajno obavljanje dijela djelatnosti obrta. U slučaju obavljanju vezanog obrta, član obiteljskog kućanstva koji pomaže obrtniku u njegovoj odsutnosti mora ispunjavati i poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita, odnosno posebne zdravstvene uvjete ako je to propisano posebnim zakonom.


Mogu li umirovljenici mogu obavljati obrt?

Umirovljenici mogu obavljati obrt, no u slučaju vođenja obrta, mirovina će im biti stavljena u mirovanje.
Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata mirovine se obustavlja. Iznimno, korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ostvarene do stupanja na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/2013) te korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene prema istom Zakonu ne obustavlja se isplata mirovine kao ni u drugim zakonom utvrđenim slučajevima (Članak 99. stavak 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, NN 157/2013.)
Zakon o obrtu (NN 143/2013) utvrđuje institute domaće radinosti i sporednog zanimanja. Osobe koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje prema Zakonu o obrtu nisu obvezno osigurane ako su korisnici mirovine, osim korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ostvarene do stupanja na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/2013) i korisnika invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene prema istom Zakonu (članak 175. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju, NN 157/2013)


Kada počinje, a kada prestaje obaveza plaćanja komorskog doprinosa?

Obveza plaćanja komorskog doprinosa nastaje danom upisa u obrtni registar, za sve obvezne članove Hrvatske obrtničke komore, tj. za sve obrtnike koji samostalno ili u zajedničkom obrtu obavljaju obrtničku djelatnost. Za trgovce pojedince i trgovačka društva obveza nastaje danom izdavanja rješenja županijskog ureda o ispunjavanju Zakonom o obrtu utvrđenih uvjeta za obavljanje obrta, a za dobrovoljne članove danom donošenja odluke o prijemu u članstvo.
Obveza plaćanja komorskog doprinosa za obvezne članove prestaje brisanjem obrta iz obrtnog registra. Za trgovačka društva prestaje danom brisanje iz evidencije županijskog ureda, a za dobrovoljne članove danom donošenja odluke nadležnog tijela Hrvatske obrtničke komore.


Što se smatra tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtom?

Temeljem Pravilnika o tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima (Narodne novine, br. 112/07.) koji se primjenjuje od 9. studenog 2007. godine razlikujem

  • Tradicijske obrte za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada, a koji se tehnikama proizvodnje i rada, namjenom i oblikom oslanjaju na brasce tradicijske kulture, pa u tom smislu mogu simbolizirati lokalni, regionalni ili nacionalni identitet.
  • Umjetničke obrte koji se odlikuju proizvodima i uslugama visoke estetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rješenjima uz naglašenu kreativnost i individualnost majstora obrta – umjetnika.
  • Odbor za tradicijske, odnosno umjetničke obrte predstavlja tijelo Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore koje na temelju mišljenja Komisije za tradicijske, odnosno umjetničke obrte donosi Odluku o dodjeli Uvjerenja o stjecanju statusa tradicijskog, odnosno umjetničkog obrta.
  • Uvjerenje o stjecanju statusa tradicijskog, odnosno umjetničkog obrta predstavlja akt koji Odbor za tradicijske, odnosno umjetničke obrte izdaje vlasniku obrta za proizvod, skupinu proizvoda, jednu ili više usluga ili djelatnosti koje se obavljaju na tradicijski, odnosno umjetnički način.


Mogućnost obavljanja određenog obrta u stambenom prostoru?

U stambenim prostorima može se obavljati kao obrt pod uvjetima i za djelatnosti koje pravilnikom propisuje ministar nadležan za obrt uz suglasnost ministra nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje i ministra nadležnog za zaštitu okoliša
Ova problematika propisana je Pravilnikom o obrtima koji se mogu obavljati u stambenim prostorijama (NN 101/95.)